KO? Fondacija Mirovna akademija

ŠTA? Organizuje dvodnevnu radionicu «Društvene funkcije pamćenja, sećanja i zaboravljanja – ka kritičkoj kulturi sećanja»
+
Antifašistički bioskop
Predavanje i razgovor „Od partizanke do domaćice – slika žene u jugoslovenskom filmu“

KADA? 23., 24.. i 25. MART 2018. godine

GDE? Sarajevo, Bosna i Hercegovina

O radionici:

Polazeći od toga da se sećanje nikada ne odigrava u praznom prostoru i da je kolektivno sećanje (kao i individualno), zapravo selektivno, tendencizno i oblikovano potrebama sadašnjice i vizijom budućnosti (Todor Kuljić), ove radionice su prilika da razgovaramo o društvenim funkcijama sećanja i zaboravljanja, njihovoj povezanosti sa različitim oblicima savremenog i istorijskog nasilja, kao i načinima na koji se povezuje lično i javno, individualno i društveno. Pitanja kojima ćemo se baviti tokom ova dva dana su: O čemu govorimo kad pričamo o društvenom (kolektivnom) sećanju? Kako se kao društvo/a sećamo prošlosti? Šta je ono što se zaboravlja? Na koji način su reprezentacije prošlosti i narativi koji ih prate povezani sa sadašnjošću? Čemu služi sećanje i zašto je važno? Ko (treba da) se bavi sećanjem? Kako pristupati analizi kulture sećanja u istraživačkom i metodološkom smislu?

KO? Fondacija Mirovna akademija (u saradnji sa «Belgrade Raw»)

ŠTA? Organizira dvodnevnu radionicu «SARAJEVO RAW»

KADA? 24. i 25. MART 2018. godine

GDJE? Sarajevo, Bosna i Hercegovina 

Radionica koja će se organizovati u saradnji sa foto kolektivom „Belgrade Raw“ iz Beograda ima praktičan cilj, a to je da podstakne razmišljanje o pravljenju tzv. „složaja“, odnosno grupa fotografija povezanih na vizuelnom, narativnom ili simboličkom planu.

Na radionici „Sarajevo Raw“ će se raditi sa materijalom koji su polaznici/e radionice već napravili/e, a koji se tiče Sarajeva u najširem smislu (od ulica i arhitekture, do ljudi i intimnih detalja grada i svega onoga šta nam grad kao takav znači).

 

Grupa od deset osoba zaposlenih u vladinom, ali i nevladinom sektoru iz cijele Ukrajine boravila je u posjeti Sarajevu u periodu između 15. i 22. oktobra 2017. godine u okviru treninga/studijskog putovanja pod nazivom „Uloga vlade, civilnog društva i privatnog sektora u pomoći kod zapošljavanja interno raseljenih osoba“. Cilj ove posjete bio je podijeliti iskustva iz Bosne i Hercegovine (BiH) kada je u pitanju pružanje pomoći i zaštita prava interno raseljenih osoba nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. U obzir su uzete perspektive bh. institucija, nevladinih i međunarodnih organizacija, te privatnih kompanija. Ovaj trening/studijsko putovanje je organizirala Fondacija Mirovna akademija iz Sarajeva uz podršku USAID-a i World Learning-a.

Eseji

  • Početnica kao zabluda

    Autorica: Tea Grujić (Pula, Hrvatska) „Svatko mora već od mladosti biti upućen u purizam. Istovremeno, nitko ne smije znati što je purizam u stvari...“ Kordić, Snježana,  Jezik i nacionalizam,...

    Opširnije: Početnica kao...

  • Knin

    Autorica: Barbara Matejčić Vrućeg kolovoškog dana sve se teže uspinjemo prašnjavim makadamom prema selu Grubori, visoko u brdima dvadesetak kilometara istočno od Knina. Podno Grubora se može autom...

    Opširnije: Knin

  • Antej ili Herakle

    Autor: Radomir Radević Antej, libijski džin, sin Posejdona boga mora i Gaje boginje zemlje. Bio je izuzetno snažan dok god je bio u kontaktu sa tlom (majkom zemljom), ali kada bi ga podigli u vazduh...

    Opširnije: Antej ili...

  • Predrasude kao korijeni nasilja

    Autor: Željko Šarić (Banja Luka, Bosna i Hercegovina) Dobro su govorili stari: muslimana sveži u vreću stavi ga pod stol i udaraj nogom a sa drugim jedi i pij za stolom - opet će ti isto misliti i...

    Opširnije: Predrasude...

Videozapisi

Ubleha za idiote

  • BHS

    BHS: Bosansko-hrvatsko-srpski. Naziv za jezik(e) kojim se služe konstitutivni narodi (v.) Bosne i Hercegovine (v.). Svaki od konstitutivnih naroda zove ga - iz čisto praktičnih razloga - skraćeno: Bošnjaci - bosanski, Hrvati - hrvatski, a Srbi - srpski. Neki internacionalci (v.) forsiraju pak ovaj titoistički (v. Tito), homogenizirajući naziv, koji će se, tvrde zlobnici, vrlo brzo po odlasku internacionalaca (v.) iz BiH izgubiti iz uporabe prije negoli je u nju zapravo i ušao.  Korišten sa odobrenjem iz Ubleha za idiote od Nebojše Šavija-Valha i Ranka Milanović-Blank, ALBUM br. 20, 2004, Sarajevo.