Religija i nacionalizam
Opis kursa:
Religija i nacionalizam nisu uvijek kombinacija za rat ali ih nalazimo u interakciji pri mnogim ozbiljnim međunarodnim konfliktima i građanskim ratovima a nerijetko i u slučajevima genocida i takozvanih etničkih čišćenja. Religija je pred-moderna, stara civilizacijska institucija koja se mijenja daleko više nego su to religijske institucije spremne priznati a nekima je nepriznavanje društveno-povijesnih mijena ključni dio vjere. Nacionalizam je moderna ideologija koja zagovara stvaranje posebne društvene organizacije -- nacionalne države. Povezujući pojedince i grupe kroz patriotske mitove i rituale i obrazovno-školski sustav nacionalne povijesti, jezika i kulture, razvija državljanima svijest o bliskosti, zajedničkom podrijetlu, zajedničkom povijesnom iskustvu, posebnoj ulozi i značajnim dostignućima među narodima te razlikama među njima. Religija, sama po sebi ili kao supstitut, derivat i instrument nacionalizma, može ili ne mora imati bitnu ulogu u stvaranju nacije, to je potrebno promatrati od slučaja do slučaja. Međutim, ovaj će se seminar baviti onim slučajevima, tj. nacionalnim pokretima i nacijama kod kojih su religijske dimenzije nacionalizma naglašene a pri tome je nastao složeni konflikt u kome djeluju oba faktora. Takvi su primjeri nacionalizmi u Indiji, Pakistanu, Sjevernoj Irskoj, Palestini i drugdje. Dakako i na prostorima bivših jugoslavenskih država i država nastalih propašću multietničkog i multikonfesionalnog jugoslavenstva i njegovom zamjenom etničkim i etno-konfesionalnim nacionalizmima kojima će se ovaj seminar najviše baviti.
Glavne teme:
Što je nacionalizam? Zašto su neke religije „nacionalne" i nacionalizmu „religiozni"? Nacionalizam, religija i etničnost ili etnicitet. Religijske dimenzije nacionalizma: simboli, mitovi i patriotski rituali, selektivno povijesno pamćenje, komemoracije, sakralizacija politike i države, kultovi političkih lidera. Primjeri „religijskih nacionalizama" u svijetu (detaljnije: Sjeverna Irska i Indija-Pakistan). Uloga religije u nacionalnim pokretima kod Srba, Hrvata i Bošnjaka. Religija i nacionalizam u prvoj jugoslavenskoj državi. Religija i nacionalizam u socijalističkoj Jugoslaviji. Religije u predratnoj krizi i ratu. Uloga religija kao mobilizacijskih instrumenata nacionalističkih pokreta i legitimacijskih mehanizama vlasti u postjugoslavenskim državama. Mirotvorno i humanitarno djelovanje u međunacionalnim, interetničkim i interkonfesionalnim sukobima.
Ciljevi i metode:
Kroz kratki teoretski uvod i komparativnu analizu te detaljniju analizu slučaja bivše Jugoslavije i država nastalih njenim raspadom, seminar će omogućiti polaznicima razumijevanje fenomena nacionalizma i religije te objasniti pod kojim uvjetima dolazi do njihove interakcije i kakve su posljedice toga. Poslije uvodnih predavanja, polaznici seminara će na temelju izabranih tekstova i (ili) drugih izvora, voditi diskusije koje će usmjeravati voditelj seminara, raspravljati pojedine teme po radnim grupama te napisati završni esej na zadatu temu.
Literatura:
- Izvodi iz predavanja voditelja seminara (bit će dostupno polaznicima na seminaru);
Ernest Renan, „What is a nation?"
Historijski mitovi na Balkanu : zbornik radova. Prijevodi tekstova s engleskog Senada Kreso ; glavni i odgovorni urednik Husnija Kamberović. Sarajevo : Institut za istoriju, 2003. (Pal Kolsto, "Uvod" i poglavlje Vjekoslav Perica "Uloga crkava u konstrukciji. . .").
Vjekoslav Perica. Balkanski idoli : religija i nacionalizam u jugoslovenskim državama / prevele s engleskog Slobodanka Glišić i Slavica Miletić. Beograd : Biblioteka XX vek : Knjižara Krug, 2006 (glava IX "Drugi sukob"); Sveti Petar i Sveti Sava. Sakralni simboli kao metafore povijesnih promjena. (Beograd: Bibiloteka xx vek, 2009 (izabrani dijelovi); za one koji mogu čitati članke na engleskom: „The most Catholic nation in Europe? Church, State and Society in Contemporary Croatia", Religion, state & society, 4/2006.
Srdan Vrcan, Vjera u vrtlozima tranzicije, Split, 2000 (izabrani dijelovi).
Ivan Cvitković, Konfesija u ratu (izabrani dijelovi).
Dino Abazović, Za naciju i za Boga, (izabrani dijelovi). - Alija Izetbegović, Islamska deklaracija (izabrani dijelovi).
- Medina Delalić i Suzana Šačić, Balkan bluz. Poglavlja: 1, 6, 15, prema feljtonu iz E-novina 06.11.2009
http://www.e-novine.com/feljton/31857-Muslimanski-intelektualci-stranci.html
"Demokratija i religija" izbor tekstova, Maribor/Beograd 2003.
Razumijevanje elemenata kolektivnog nasilja
Razumijevanje elemenata kolektivnog nasilja i masovnih zločina i njihovih posljedica (uz slučajeve bivše Jugoslavije i Ruande - u kontekstu afričke regije Velikih jezera)
Voditelj/ica: Vlasta Jalušič, Tonči KuzmanićOpis kursa:
Kurs je usmjeren na dublje razumijevanje eskalacije sukoba u periodima tranzicije, načina njihove akumulacije do krajnjih činova masovnog nasilja i posljedica koje imaju ovi događaji i njihova legitimizacija na post-konfliktnu socijalnu i političku koheziju, oblike građanstva i političke odgovornosti. Fokus je stavljen na nasilne kolektivne konflikte praćene masovnim svirepostima, na njihovu pripremu i odigravanje, i na post-konfliktni period deeskalacije u slučajevima kakvi su bivša Jugoslavija i Ruanda. Pristup je zasnovan na premisi da su diskursi kolektivnog identiteta i ukrštanja roda, rase/etniciteta i religije ključni za razumevanje ideologija koje legitimišu nasilje. Uz ovo, posebna pažnja biće posvećena suočavanju sa masovnim kolektivnim zločinima iz prošlosti, načinima njihove memorijalizacije, pitanjima kolektivne krivice i odgovornosti, i načinima na koji oni oblikuju sadašnje i buduće društvene i političke sukobe.
Okosnicu empirijskog dijela kursa činiće studije dva slučaja - bivše Jugoslavije i Ruande (u širem kontekstu afričke regije Velikih jezera). Oba slučaja su odabrana na osnovu nasilnih sukoba u ovim zajednicama (unutar države, ili u procesu njenog raspada i reformisanja), kao i zbog jake rodne i etničke/rasne dimenzije u procesu pripreme za nasilje. Oba odabrana slučaja simbolički odražavaju ideološku tvrdnju da određene grupe, konstruisane kao suštinski različite, ne mogu živjeti zajedno, svaka na taj način poričući građanstvo »drugih« i fundamentalno »pravo na imanje prava« (Arendt). Kurs će slijediti konkretan proces konstrukcije identiteta kroz ideološke diskurse i provjeriti kako su tako konstruisani identiteti uklopljeni u biografske priče pojedinaca/ki (muškaraca i žena, nevezano da li su oni žrtve, počinitelji ili posmatrači) i u javne diskurse. Različita iskustva kolektivnog i interpersonalnog nasilja - iz perspektive počinitelja, žrtve, posmatrača - biće prezentovana i diskutovana kao dio kursa.
Ciljevi kursa:
- Razumjeti poveznice između različitih nivoa sukoba i nasilja i diskutovati teorijski okvir za razumijevanje kolektivnog nasilja.
- Istražiti dimenzije prožimanja roda, etniciteta i religije kako bi se bolje razumjela dinamika i uslovi pod kojima je konstrukcija etničkih, rodnih i religijskih identiteta (pojedinačno ili zajedno) korišćena za legitimisanje nasilja, čineći ga pritom prihvatljivim, pa čak i neophodnim, odgovorom na sukobe.
- Razviti empirijski zasnovano razumijevanje ovih veza kroz komparaciju dvije studije slučaja - bivše Jugoslavije i Ruande - u okviru regije Velikih jezera.
- Razumjeti različite post-konfliktne korake, politike i mjere koje doprinose suočavanju sa prošlošću, smirivanju i transformaciji sukoba.
- Promišljanje o implikacijama koje podrazumjeva uključivanje tačaka prožimanja etniciteta/rase, religije i roda u razumijevanje kolektivnog nasilja, te promišljanje o njihovoj važnosti za kreiranje politika i načina intervencije, kako u odabranim studijama slučaja, tako i šire.
Lista tekstova koje treba pročitati:
1. Hannah Arendt, O nasilju. U Hannah Arendt, Politički eseji, Antibarbarus Zagreb, 1996, 176-190 - izbor.
2. Tonči Kuzmanić, "Raspad SFR Jugoslavije in nasljedstvo: narodnjaštvo - a ne nacionalizam". U: Miroslav Hadžić, Nasilno rasturanje Jugoslavije. Uzroci, dinamika i posledice. Centar za civilno-vojne odnose, Beograd 2004, 81-102.
3. Roy Gutman, Svjedok genocida. Durieux, Zagreb, 1994. 18-50 i 205-214.
4. Julie Mertus, The Role of Racism as a Cause of Factor in wars and Civil Conflict, International Council on Human Rights Policy: Consultation on Racism and Human Rights Geneva, (December 3-4), 1999, (http://www.ichrp.org/ac/excerpts/50.pdf), 14p.
5. Jalušič Vlasta, "Rod i viktimizacija nacije - predratni i posleratni diskurz identiteta". U Miroslav Hadžić, Nasilno rasturanje Jugoslavije. Uzroci, dinamika i posledice. Centar za civilno-vojne odnose, Beograd 2004. 145-165.
6. Erin K. Baines, Body Politics and the Rwandan Crisis, Third World Quarterly, Vol 24, No 3, 2003, 479-493.
7. Seada Vranić. Pred zidom šutnje. Antibarbarus, Zagreb 1996, 179-215
8. Nenad Dimitrijević: Moralna odgovornost za kolektivni zločin. U: Ustavna demokratija shvaćena kontekstualno. Edicija Reč, Beograd, 2007: 275-309.
9. Phil Clark. The Rules (and Politics) of Engagement: the Gacaca and Post-genocide Justice, Healing and Reconcilitation in Rwanda, U: Phil Clark and Zachary D. Kaufman (izd.). Transitional Justice, Post-Conflict Recosnstruction and Reconcilitaion in Rwanda and Beyond. Hurst & Company, London. 297-319.
10. Hannah Arendt, Eichmann u Jeruzalemu: izvještaj o banalnosti zla, Zagreb: Politička kultura, zadnje poglavlje - izbor.
Dokumentarni i drugi filmovi:
- Smrt Jugoslavije (The Death of Yugoslavia)
- Krik iz groba (A Cry from the Grave)
- Škorpijoni (Scorpions)
- Hotel Ruanda (Hotel Rwanda)
- Duh kralja Leopolda (King Leopold's Gost)
- Moj susjed moj ubica (My Neighbor My Killer)
Pamćenje
Pamćenje i njegova uloga u studijama i transformaciji konflikta
Voditelj kursa: Orli Fridman, SIT Study Abroad (Balkans) and MA program in Conflict Studies, Singidunum University (Belgrade)
Kurs će istražiti ulogu i doprinos Studija društvenog pamćenja analizi i transformaciji konflikta. Način na koji društva kolektivno pamte i zaboravljaju je ključan za razumevanje dinamike konflikta.Razumevanje načina na koji čitava društva (a ne samo pojedinci/ke) čuvaju i pamte prošlost, komemoriraju je, poriču, zataškavaju ili je zaboravljaju, može produbiti naše razumevanje društava u konfliktu, pa čak i osvetliti transformaciju konflikta i njene prakse.
